Bob Bemer Učini nešto – bar malo, korisno, odmah!

Bob Bemer čovjek je koji će u povijesti svjetske informatike ostati upamćen po tome što je osmislio poseban jezik znakova koji je kompjutorima omogućio da lako i jednostavno izmjenjuju informacije, jezik kojeg su novinari nazivali "esperantom tehnologije" - širem tehnološki informiranom pučanstvu poznatom kao ASCII kod. Umro je 22. lipnja u 84. godini nakon dulje i teže bolesti u svom domu u Teksasu.

Svestran i domišljat
Tijekom života Bob Bemer ženio se čak šest puta, i to s pet žena (s jednom dvaput), te ima petero djece iz prvog i jedno iz šestog braka. Ima devet unuka i pet praunuka. Diplomirao je matematiku na Albion Collegeu krajem 1940. Do kraja 1941. stekao je zvanje zrakoplovnog inženjera u Tehničkom institutu Curtiss-Wright u kalifornijskom gradu Santa Monica. Prvo zaposlenje je dobio u tvrtki Douglas koja i danas gradi avione. Kompjutorima se počinje baviti tijekom 1949. godine, dakle dosta kasno, tek s dvadeset i devet godina. No kako na tim prvim poslovima nije baš previše zarađivao, dodatne je prihode stjecao kao strojar, izrađivao je namještaj te radio kao scenski radnik u filmskim studijima u Hollywoodu. Prvi kompjutoraški posao dobio je kad se zaposlio u korporaciji RAND 1951. godine. Nakon toga je dobio posao programera u tvrtki Lockheed gdje se bavio kompjutorskim proračunima pri izradi krila za vojne i civilne zrakoplove. Tu je ostao do 1957. godine kada prelazi u IBM. Prošle je godine Bob Bemer dobio nagradu Udruge inženjera elektronike i elektrotehnike (IEEE) za životna dostignuća kao pionir svjetskog računalstva - IEEE Computer Pioneer Award.

ASCII kod
ASCII kodni sustav Bob Bemer je osmislio kako bi standardizirao dotad brojne (bilo je više od šezdeset različitih sustava označavanja znakova u kompjutorima) i međusobno vrlo raznolike načine na kojima su računala prikazivala tzv. alfanumeričke znakove - slova, brojeve, točke i zareze te neke oznake za upravljačke tipke. ASCII kod ili, punim imenom, Američki standardni kod za razmjenu informacija (engl. American Standard Code for Information Interchange) Bob Bemer je osmislio prije više od četiri desetljeća, tijekom 1961. godine. U svom osobnom životu Bob Bemer je tu povijesnu činjenicu ovjekovječio narudžbom posebne registracijske tablice za svoj automobil na kojoj jednostavno piše - "Da, ja sam otac ASCII koda" (Yes, I'm the father of ASCII). Bez ASCII koda ne bi bilo elektroničke pošte, World Wide Weba, laserskih pisača i videoigara. Ostat će zapamćen i po autorstvu tipki Backspace i Esc na tipkovnici - tu je činjenicu Bob Bemer dodatno reklamirao dodatnom registracijskom tablicom za automobil marke Mercedes koji je vozila njegova supruga i na kojoj je pisalo "Esc Key".

Brojna zaposlenja
Dok je radio u tvrtki Lockheed, koja se bavi proizvodnjom vojnih aviona i druge zrakoplovne opreme, Bob Bemer je napravio prvi kompjutorizirani sustav za prikazivanje trodimenzionalne perspektive – rad koji je bio uvod u današnju kompjutorsku animaciju i 3D efekte koje viđamo u videoigrama. Prije, tijekom 1959. dok je još radio u IBM-u, Bemer je predlagao da se napravi program za obradu teksta. Izmislio je i riječ Cobol (engl. Common Business Oriented Language) – naziv za jedan od značajnijih programskih jezika u povijesti informatike u čijoj izradi je i sam sudjelovao. Što se tiče zaposlenja, Bob Bemer je tijekom svog dugog života radio u brojnim informatičkim kompanijama. Uz Locheed Martin, IBM i korporaciju RAND, radio je te tvrtkama Marquardt, Univac, Bull GE, General Electric (u kojem je organizirao informatički odjel kojeg je nazvao "Tvornica softvera") i Honeywell. Krajem 1982. godine odlazi u mirovinu, no i dalje se kod kuće, u svojoj sobi, bavi kompjutorima i programiranjem kao dodatnim izvorom prihoda. Tijekom 1997. se ponovno aktivirao te formirao tvrtku BMRSoftware (Bob Bemer Software) koja se bavila rješenjima za "milenijski bug". Nakon par godina tu tvrtku je uspio prodati i ponovno se vratiti u mirovinu. Gotovo do posljednjeg dana života bavio se programiranjem i održavanjem vlastitih web-stranica – www.bobbemer.com. Tu je sebe opisao kao konzultanta za kompjutorski softver, futurista i vicmahera. Osobni moto mu je bio: "Učini nešto – bar malo, korisno, odmah!"