IBM Veliki plavi

IBM ili International Business Machines, tvrtka poznata i po nadimku "Veliki Plavi", utemeljena je 15. lipnja 1911. godine, no zapravo postoji još od 1888. godine. Sjedište joj je u gradu Armonku u saveznoj državi New York, SAD. IBM proizvodi računala raznih tipova i oblika, od mikroračunala do superračunala, te softver - od jednostavnih aplikacija i korisnih poslovnih programa do vrlo složenih aplikacija za zahtjevnu primjenu u raznim područjima znanosti. Uz to IBM pruža usluge održavanja informatičkih tehnologija i druge vrste tehnoloških usluga. Danas ima više od 330.000 zaposlenih razmještenih u urede, tvornice i istraživačke laboratorije u 170 zemalja svijeta te ukupni prihod od više od 100 milijardi dolara. Sve to IBM čini neosporno najvećom informatičkom tvrtkom na planeti.

Priča o IBM-u počinje nekoliko desetljeća prije pojave kompjutera. Izvorno je tvrtka nosila ime CTR (Computing Tabulating Recording corporation), a nastala je spajanjem tvrtki Tabulating Machine Corporation, Computing Scale Corporation i International Time Recording Company. Ta tvrtka je proizvodila razne uređaje kao što su sustavi za mjerenje radnog vremena, vage, automatski rezači mesa te opremu za bušene kartice. Tijekom vremena CTR se sve više bavio bušenim karticama i postupno usmjeravao prema proizvodnji računala.

Tijekom (i nešto prije početka) Drugog svjetskog rata podružnica IBM-a u Njemačkoj, tvrtka pod imenom Dehomag (skraćenica od Deutsche Hollerith Maschinen Gesellschaft) opskrbljivala je Hitlerov režim strojevima za bušenje kartica. Ta epizoda do pojedinosti je opisana u knjizi "IBM i holokaust" autora Edwina Blacka koja je objavljena 2001. godine.

Nakon Drugog svjetskog rata IBM je postao glavni proizvođač računala za američki sustav automatizirane zračne obrane. Radeći na tom sustavu koji se zvao SAGE, IBM je dobio pristup tadašnjim najnovijim znanstvenim istraživanjima koja su naposljetku rezultirala prvim digitalnim računalima s integriranim ekranom, magnetnom memorijom, mogućnosti prijenosa podataka putem telefonske linije i još velikim brojem funkcija koje se podrazumijevaju u današnjim kompjuterima. IBM je napravio 56 kompjutera za SAGE, a svaki je stajao 30 milijuna dolara.

Prvo zlatno doba za IBM bile su šezdesete godine prošloga stoljeća kad je tvrtka dosegla status najvećeg proizvođača kompjutera. Tada se o informatičkoj industriji govorilo kao o "IBM-u i sedam patuljaka" - prema sedam drugih većih kompanija koje su bile u tom biznisu. Glavni IBM-ov proizvod tog doba bio je kompjuter System/360. On je bio toliko raširen da su tijekom 1969. godine IBM optužili kako želi osvojiti cijelo svjetsko tržište računala. Sudska parnica o tom monopolu trajala je sve do 1983. godine i bitno je obilježila IBM tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Iako se koncept osobnog računala (PC - personal computer) vrtio po glavama informatičkih inženjera od samih početaka informatičkog doba, prvi takvi modeli koji su se mogli kupiti u trgovinama elektroničke robe pojavili su se oko 1975. Za samo nekoliko godina svima je bilo jasno da će se proizvodnja osobnih računala razviti u veliku industriju ako se osmisli osobno računalo modularnog dizajna koje će se sastojati od standardnih dijelova koje će biti lako sklapati. U IBM-u su to shvatili i formirali tim inženjera s tim zadatkom. Rezultat je bio uređaj kojeg su nazvali IBM PC – prvo standardno osobno računalo. IBM PC je svjetlo dana ugledao 12. kolovoza 1981. godine i uskoro je postao toliko popularan da je potaknuo stvaranje niza kompanija koje su se bavile sklapanjem strojeva. Njih se otada pa gotovo sve do danas naziva "IBM PC kompatibilnim" uređajima. To je stvorilo cijelu novu industriju i potaknulo novu informatičku revoluciju u kojoj je IBM sve do početka 21. stoljeća bio jedan od vodećih proizvođača osobnih računala. No vremena se mijenjaju - upravo je prošle godine IBM potpuno odustao od proizvodnje osobnih računala, prodavši svoje tvornice PC-a kineskoj tvrtki Lenovo za nešto više od milijardu dolara.

Tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, osim što je potaknuo informatičku revoluciju svojim PC-om – uređajem koji se može spajati s drugim takvim uređajima u mreže raznih veličina, od jedne sobe pa sve do Interneta, IBM je "proizveo" i četiri nobelovca te računalo Deep Blue koje je 1997. godine uspjelo pobijediti svjetskog prvaka u šahu, Garija Kasparova. IBM je cijelo to vrijeme i najveći proizvođač superračunala u svijetu (ASCI White npr.), a potaknuo je cijelim nizom novih tehnologija i revoluciju elektroničkog poslovanja na Internetu. U zadnje se vrijeme još posebno bavi razvojem tehnologija za Linux, tzv. grid-računalstvom, a zadnji "štos" u IBM-ovim laboratorijima su genetska (projekt Blue Gene) i nanotehnološka istraživanja te proizvodnja kompjutera koji će se moći sam popravljati. Ako danas sretnete kojeg IBM-ovca na ulici i pitate ga čime se bavi, počet će vam naširoko pričati o nečemu što u Velikom Plavom nazivaju računalstvom na zahtjev (on demand). To je cijela nova filozofija uz koju se IBM nada zadržati svoju ulogu predvodnika svjetske informatičke industrije i u 21. stoljeću - već trećem stoljeću kroz koje se provlači povijest najstarije i najveće informatičke kompanije svijeta.