Nathan Myhrvold Šmokljan nad šmokljanima

Nathan Myhrvold danas je direktor tvrtke Intellectual Ventures, no slavu je stekao u najvećem svjetskom proizvođaču softvera, tvrtki Microsoft. Tamo je izravno surađivao s Billom Gatesom te radio razne poslove, počevši od razvoja operativnih sustava Windows NT i CE, interaktivne televizije pa sve do funkcije glavnog stratega kompanije. Microsoft je napustio polovicom 1999. godine kad je bio na položaju tehničkog direktora.
Najpoznatiji je po tome što je osnovao Odjel za istraživanje i razvoj u Microsoftu (Advanced Technology and Research group, 1991. godine) u koji je privukao više stotina znanstvenika iz cijelog svijeta (danas ih je više od 600), a došli su iz ustanova kao što su institut Carnegie Mellon i konkurentskih kompanija kao što su IBM, Apple i Silicon Graphics. Taj odjel radi temeljna istraživanja poput poznatog Bellovog (prvi tranzistor) ili Xeroxovog PARC (prvi pisač) laboratorija. Svojedobno je netko izračunao da bi ta skupina umova imala zajednički kvocijent inteligencije od čak 40.000. Myhrvoldova zbirka "pametnjakovića" bavila se (i bavi se) pretežno razvojem softvera – počevši od jednostavnih poboljšanja postojećih Microsoftovih aplikacija do neobičnih projekata kao što su animirani chat, interakcija čovjeka i kompjutora putem glasa, razvoj sasvim novih načina programiranja itd.

Znanstvenik
Prije no što se pridružio Microsoftu tijekom 1986. godine, Nathan Myhrvold je vodio vlastitu softversku kompaniju koja se zvala Dynamical Systems, a prije no što je ušao u biznis radio je na Odsjeku za primijenjenu matematiku i teorijsku fiziku na sveučilištu Cambridge u Velikoj Britaniji, zajedno s najvećim fizičarom današnjice, profesorom Stephenom Hawkingom. U Cambridgeu Myhrvold se najviše bavio kozmologijom, teorijom kvantnog polja, zakrivljenošću prostorno-vremenskog kontinuuma i fenomenom gravitacije. Prije dolaska na Cambridge stekao je doktorat iz matematičke ekonomije na sveučilištu Princeton u Sjedinjenim Državama. Još prije toga magistrirao je geofiziku i astrofiziku, a svoju znanstvenu karijeru započeo je diplomom iz matematike koju je stekao na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu (UCLA). Objavio je čitav niz znanstvenih radova u časopisima kao što su Nature, Science te Physical Review. Njegov rad s naslovom: "Kibernetička paleontologija – supersonični sauropodi i dinamika repa kod diplodoka" (Cyberpaleontology - Supersonic Sauropods, Tail Dynamics in the Diplodocids), kojeg je napisao zajedno s Philipom Curriem, bio je 1998. godine nominiran za nagradu za doista izvanrednu primjenu informatike koju zajedno dodjeljuju najpoznatiji informatički tjednik Computerworld i institut Smithsonian. U tom članku je, dokazavši to kompjutorskom simulacijom, tvrdio da su dinosauri mogli svoj rep pokretati brže od zvuka te su time proizvodili svojevrsne "zvučne bombe" – snažnu buku koju su koristili u borbi i pri parenju. Veću pozornost javnosti Myhrvold je dobio nakon što je zajedno s Billom Gatesom napisao knjigu The Road Ahead ("Put pred nama", nije prevedena na hrvatski jezik za razliku od druge Gatesove knjige, op.a). Nathan Myhrvold i danas povremeno objavljuje članke u časopisima kao što su Fortune, Time, National Geographic i internetski magazin Slate.

Myhrvoldov zakon
Srednju školu Nathan Myhrvold je završio s 14 godina. Već u to doba sam je svladao vještinu programiranja kompjutora i pročitao sve knjige Donalda Knutha o algoritmima (danas ih ima ukupno četiri, svaka ima više od tisuću stranica). Tvrdi da se softver razvija brže od poznatog Mooreova zakona prema kojem se broj tranzistora na kompjutorskim čipovima udvostručuje svakih 18 mjeseci. Myhrvold je napravio posebnu studiju o razvoju Microsoftova softvera u kojoj, primjerice, piše da je Microsoftova verzija programskog jezika Basic iz 1975. godine (koju je Bill Gates napisao na komadu papira u roli, kakav viđamo na blagajnama u trgovinama) imala oko 4.000 linija koda. Verzija napravljena nešto prije 2000. godine imala je pola milijuna linija koda. Prva verzija Worda imala je 27 tisuća linija koda, a najnovija ima nekoliko milijuna linija koda. Povodom toga, u intervjuu koji je dao američkom tehnološkom časopisu Wired, Nathan Myhrvold je izrekao rečenicu koju su u tim novinama odmah okrstili njegovim zakonom: "U PC industriji za svakih 100 dolara koje potrošite na softver dobili ste aplikaciju na koju je netko potrošio 100 milijuna dolara da bi je napravio." Druga njegova poznata rečenica kaže da se hardver razvija tako da će za dvadeset godina njegova sposobnost biti uvećana za faktor od milijun. To znači da će se kompjutorska godina svesti na samo trideset sekundi. Drugim riječima, kompjutori će oko 2020. godine za trideset sekundi dovršavati zadaće za koje ima danas treba godina dana. Što se tiče softvera – nema takvih ograničenja, osim granica ljudske mašte.

Niz neobičnih vještina
Od drugih vještina Nathan Myhrvold je posebno ovladao kuhanjem. Izuzetno mu dobro idu roštilj (vlastiti pribor za roštilj je sam "kompjutorizirao", dodavši mu nekoliko čipova), u čemu je čak stekao i naslov svjetskog prvaka, te jela francuske kuhinje, što je svojedobno dokazivao kao asistent glavnog kuhara jednog od najboljih restorana u Seattleu (Rover's). Bavi se i kuharskim eksperimentima kao što je kuhanje hrane u vakuumu. Uz to, tipka po tipkovnici nevjerojatno brzo. Stvar je u tome što Myhrvold ne koristi standardnu "qwerty" tipkovnicu koja je i osmišljena zato da uspori daktilografe i tako smanji broj pogrešaka pri pisanju, nego tzv. Dvorakovu tipkovnicu, osmišljenu 1936. godine, koja ljudima omogućava da pišu i dvostruko brže nego na standardnim tipkovnicama. Od drugih vještina, Nathan Myhrvold se može pohvaliti time da je dobar alpinist, dobar vozač automobila Formule 1 te da je vješt fotograf. Još jedna zanimljivost: ime Myhrvold na norveškom jeziku označava šumu u močvari.

Od softvera do dinosaura i natrag
Nakon Microsofta, Nathan Myhrvold se odlučio više posvetiti znanstvenim temama. Prvo čim se pozabavio nakon odlaska iz laboratorija najvećeg svjetskog proizvođača softvera bilo je sudjelovanje u iskopavanju fosila dinosaura u planinama američke savezne države Montana. Iskopao je okaminu najvećeg dinosaura na svijetu - Tyrannosaurusa rexa . Zatim je, s još jednim bivšim zaposlenikom Microsofta, Edwardom Jungom, utemeljio kompaniju Intellectual Ventures koja se bavi softverskim, biotehnološkim i drugim vrstama inovacija koje ne moraju nužno odmah imati neku konkretnu primjenu. Važnije im je patentirati nove izume, nego razvijati nove proizvode. Uza sve to, Nathan Myhrvold (zajedno s drugim osnivačem Microsofta, Paulom Allenom, koji je ove godine svojom jahtom plovio Jadranom od Dubrovnika do Hvara) podupire i projekt SETI (Search for Extraterrestrial Intelligence) – astronomsko-internetski projekt potrage za izvanzemaljskom inteligencijom. Nathan P. Myhrvold danas ima 45 godina i - oko milijardu dolara.