Seymour Cray - otac superkompjutora Tata svih superračunala

Seymour Roger Cray rodio se 1925. godine u gradiću Chippewa Falls u Sjedinjenim Državama, na sjeveru Stijenjaka u državi Wisconsin, slikovitom kraju poznatom po kravama i proizvodnji mlijeka. Bio je starije od dvoje djece inženjera i kućanice te se u dječačko doba bavio onime čime se dječaci bave – vozio je bicikl, gađao klince iz susjednih ulica plastičnim vrećicama punim vode, "visio je po kvartu" s prijateljima i, naravno, išao u školu.
Bio je, jednom riječju, sasvim običan dečko. Ipak, imao je ne baš tako običan hobi. U svom podrumu smišljao je i izrađivao razne elektroničke naprave. Tako je već s deset godina sam sklepao stroj koji je funkcionirao kao telegraf. Njegov otac, oduševljen time, dodatno mu je opremio laboratorij uređajima i priborom te mu dopuštao da se tu zabavlja sve do duboko u noć. Izradio je i alarm koji ga je upozoravao kad bi netko, posebno njegova, previše radoznala, pet godina mlađa sestra Carol, pokušao ući u njegovu sobu u potkrovlju. U srednjoj školi se nije, poput većine vršnjaka, bavio sportom, već se u cijelosti posvetio svojoj prvoj i najvećoj ljubavi – učenju i znanosti. Kad je profesor iz fizike bio bolestan, hrabro je uskočio i uspješno ga zamijenio. "Srednjak" je završio kao najbolji učenik. Tada je došao Drugi svjetski rat, kojeg je proveo u Europi, radeći kao tehničar na jednoj vojnoj radiopostaji, a onda i na Filipinima gdje se bavio dešifriranjem japanskih tajnih šifri.

Pravi američki štreber
Poslije rata studirao je na Sveučilištu Minnesota gdje je stekao slavu pravog američkog štrebera, zapanjujući profesore i kolege neobičnom lakoćom rješavanja najtežih mogućih matematičkih glavolomki. Tijekom 1951., u svojoj 26. godini, dovršio je studije te postao elektroinženjer te usput stekao i diplomu iz primijenjene matematike. Nije dugo razmišljao čime će se u životu baviti jer ga je od najranije mladosti privlačila ideja gradnje "elektroničkog mozga". Karijeru je započeo brzo izmijenivši nekoliko tvrtki, od kojih je jedna bila i korporacija Sperry Rand, poznata po tome što je napravila kompjutor Univac. Iz te tvrtke Cray se preselio u tvrtku CDC (Control Data Corporation). Ubrzo po dolasku, novi šef ga je zamolio da napiše što bi trebao biti cilj koji tvrtka mora ostvariti u sljedećih pet godina. Napisao je samo dvije rečenice: "U pet godina napraviti najveći kompjutor na svijetu. U prvoj godini ostvariti petinu navedenog cilja." U CDC-u Seymour Cray je izrađivao kompjutore koji su nosili oznaku 1604 i bili među prvima koji su se koristili tranzistorima, a ne vakuumskim cijevima. Prodavali su ih američkoj vojsci i raznim znanstvenim laboratorijima.

Strah od atomskog rata
Početkom šezdesetih godina najveći svjetski problem bila je Kubanska kriza – sukob između Sjedinjenih Država i tadašnjeg Sovjetskog Saveza oko postavljanja raketa s atomskim glavama na otoku Kubi u blizini Amerike. Tada je svijet "za dlaku" izbjegao atomskom ratu. Tijekom te krize Seymour je odlučio svakako odseliti iz velikog grada, koji bi bio jedna od prvih meta nuklearnih projektila. Otišao je u svoje rodno mjesto gdje je sagradio kuću s atomskim skloništem i rezervoarom goriva za nekoliko godina, Geigerovim brojačem kojim se mjeri radijacija i zatvorenim bazenom punim pitke vode. Čak je nagovorio direktora CDC-a da mu tamo naprave laboratorij kako bi se mogao i dalje baviti konstrukcijom sve boljih kompjutora. U tom svom malom laboratoriju Seymour Cray napravio je 1963. CDC 6000 – prvi kompjutor koji je mogao obaviti tri milijuna operacija u sekundi i mogao se kupiti u trgovini, čime je nadmašio najbolje tadašnje IBM-ovo računalo.

Revolucionaran dizajn
Taj je kompjutor bio poseban i po tome što se prvi koristio tzv. RISC (reduced instructed set computing) arhitekturom koju su kasnije nazvali revolucionarnom u povijesti računalstva. Hladili su ga freonom, plinom koji se dugo koristio u modernim hladnjacima. Nekoliko svojih sljedećih modela Seymour Cray je dizajnirao bitno pod utjecajem televizijske serije "Zvjezdane staze" koja se tada počela prikazivati, pa su se njegova računala s naprednim dizajnom kućišta mogla mirno smjestiti na zapovjedni most svemirskog broda Enterprise (Pothvat). Pojava računala CDC 6000 i činjenica da ga je napravio tim od samo tridesetak ljudi izazvao je takav šok u IBM-u da je ta tvrtka odlučila pošto-poto kupiti CDC. No nije im uspjelo, unatoč tome što su na to potrošili milijune dolara. Ta borba Seymoura nije previše zabrinjavala – razmišljao je jedino o tome kako napraviti još snažniji kompjutor. U CDC-u tim se zadatkom bavio još desetak godina. No tada mu je dosadilo proizvoditi modele od kojih će sljedeći biti tek nešto brži od prethodnog.

Prvo superračunalo
Htio je napraviti nešto radikalno novo, nešto drukčije – nešto što će doista biti najveći, najbrži, najsnažniji kompjutor – pravo superračunalo. Tako je s nekoliko kolega inženjera 1972. formirao tvrtku Cray Research. Rezultat njihova četverogodišnjeg rada zvao se Cray-1 - prvi superkompjutor na svijetu. U sebi je imao prvi vektorski procesor koji je izvodio ne jednu, nego čak 32 aritmetičke operacije istodobno. To je značilo da je četiri puta manji kompjutor mogao napraviti deset puta više posla od tada najbržeg i najjačeg u svijetu, CDC-a 7600. Seymour Cray prodao ga je američkom Nacionalnom centru za meteorološka istraživanja za 8,8 milijuna dolara – 200 tisuća više nego što je potrošio za njegovu gradnju. Tvrtka je do 1980. godine vrijedila više od 60 milijuna dolara, a do 1990. Cray Research je dosegao vrijednost od gotovo milijardu dolara. Cray-2, njegovo drugo superračunalo, trebalo je biti prvo koje će raditi uz pomoć GaAs (galij-arsenidnih) čipova, no kako ih nije mogao nabaviti, stavio je standardne silicijske.

Prvi konkurent
Dovršio ga je 1985. i bio je deset puta snažniji od Craya 1. Tada je dobio konkurenciju. Direktor tvrtke Cray, njegov prijatelj John A. Rollwagen, doveo je tajvanskog inženjera Stevea Chena jer mu se nije sviđalo da se posao svodi samo na sposobnosti jednog čovjeka, makar i genijalnog. Chen je uspio napraviti stroj kojeg su nazvali Cray X-MP, koji je bio bolji od Craya 1. Bio je to prvi put da je netko napravio bolji kompjutor od Seymoura Craya. Nakon par godina napetosti, Chen je otišao jer mu u Crayu nisu htjeli dati 50 milijuna dolara za novi projekt koji se temeljio na pet potpuno novih i neiskušanih tehnologija. Osnovao je vlastitu tvrtku u čemu mu je pomogao nitko drugi doli – IBM. U međuvremenu je Seymour radio na kompjutoru Cray-3. Na tom je projektu "spržio" 120 milijuna dolara.

Kraj genija
Tvrtka je zapala u poteškoće te ju je 1989. godine kupila kompanija Silicon Graphics. Projekt Cray-3 premješten je u novu tvrtku, Cray Computer Corporation, koja je trebala napraviti superkompjutor Cray-4. On se trebao temeljiti na čipovima od galij-aresnida i raditi na taktu od jednog gigaherca. Bankrotirali su za pet godina, 1995. Sljedeće godine, 1996., Seymour Cray podlegao je ozljedama zadobivenim u prometnoj nesreći u svojoj 71. godini.