Vannevar Bush Svestrani vizionar
Vannevar Bush jedan je od najutjecajnijih američkih znanstvenika 20. stoljeća. Sudjelovao je u projektu izrade prve atomske bombe, napravio prvu praktičnu inačicu analognog računala te u samo jednom jedinom članku objavljenom 1945. godine u novinama razvio koncepte osobnog računala, Interneta, softvera za prepoznavanje govora i online-enciklopedija
autor Zvonko Pavić
Ideja Interneta
Diferencijalni analizator (http://en.wikipedia.org/wiki/Differential_analyser) - Mehaničko analogno računalo osmišljeno za rješavanje diferencijalnih jednadžbi i integrala
Rad doktora Vannevara Busha na organiziranju američkih znanstvenika, gledano kroz desetljeća, rezultirao je i utemeljivanjem ARPANET-a, vojne informacijske mreže iz koje se kasnije razvio Internet. Međutim, izravniji utjecaj na razvoj Interneta, dr. Bush je ostvario jednim svojim kratkim tekstom u časopisu Atlantic Monthly, As We May Think (možete ga pročitati ovdje: www.theatlantic.com/doc/194507/bush) napisanom još davne 1945. godine u kojem je opisao informacijski sustav kojeg je nazvao „memex“ – prvi automatizirani sustav za upravljanje informacijama.
Vannevar Bush bio je vodeći čovjek američke znanosti i inženjerstva prije, za vrijeme i neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. Imao je važan utjecaj na projekte izrade prve atomske bombe i prvog analognog računala. Potomak je duge linije pomorskih kapetana iz grada Provincetown, smještenog na rtu Cape Cod, u američkoj saveznoj državi New England. Krajem 1870-ih godina njegov otac se iz te provincije preselio u predgrađe grada Bostona.
Vannevar Bush rodio se 11. ožujka 1890. kao jedno od troje djece Richarda Perryja i Emme Linwood Bush. Obrazovao se u školi Tufts College (danas je to Sveučilište Tufts), diplomirao 1913. te sljedeće dvije godine proveo na raznim poslovima. Radio je u tvrtki General Electric, predavao matematiku djevojkama na školi Jackson College, radio kao inspektor za elektriku u ratnoj luci u New Yorku, itd. nakon čega je dobio posao na institutu MIT (Massachusetts Institute of Technology).
Tu je, u samo godinu dana, napisao svoju doktorsku disertaciju koju je branio na MIT-u i na Sveučilištu Harvard jer se posvađao sa svojim mentorom koji je htio da se doktorskom radu posveti više od jedne godine. Nekoliko godina kasnije Bush je sa svojim kolegom s fakulteta Laurenceom K. Marshallom, pokrenuo tvrtku American Appliance Company koja je prodavala uređaj nazvan S-tube, plinski ispravljač koji je bitno poboljšavao prijem radioprijamnika. Bush je s time dosta zaradio, a tvrtka je kasnije preimenovana u Raytheon te je postala jedna od većih američkih proizvođača elektronike i do danas radi za američko Ministarstvo obrane.
Tijekom 1927. Godine Vannevar Bush napravio je prvu stvar zbog koje smo ga i uvrstili u naš popis legendi svijeta informatike – analogno računalo Diferencijalni analizator (Differential Analyser). Riječ je o stroju koji je mogao rješavati diferencijalne jednadžbe s osamnaest varijabli. Od tada pa sve do 1943. godine Vannevar Bush je radio na razvoju niza elektromehaničkih analognih računala specijaliziranih za rješavanje složenih matematičkih problema, od običnih inženjerskih zadaća pa sve do izračuna položaja svih planeta u Sunčevu sustavu stotinama godina unatrag i unaprijed. Diferencijalni analizator stroj je kojeg su ubrzo nadmašila prva digitalna računala no u svoje doba bio je čudo. Tijekom Drugoga Svjetskog rata Vannevar Bush bavio se organizacijom američkih znanstvenika na istraživanjima koja su trebala rezultirati novim oružjima.
Ta istraživanja su, među ostalim, rezultirala dostignućima kao što su radar, penicilin i, naravno, atomska bomba. Usto, radio je i kao znanstveni savjetnik predsjednika Roosevelta i igrao jednu od ključnih uloga u projektu dovođenja njemačkih znanstvenika (famozni projekt „Spajalica“ ) koji su se bavili razvojem tehnologija dalekometnih raketa, poput Wernhera von Brauna, u Sjedinjene Države. Vannevar Bush je predsjedao raznim organizacijama, popit Instituta Carnegie i američkog Nacionalnog savjeta za aeronautiku (National Advisory Committee for Aeronautics) iz kojeg je kasnije nastala Američka svemirska agencija, NASA.
Komentari