Što je operativni sustav? Meka duša računalna
Davno je to bilo kada ste spoznali da je Pinocchio u duši bio dobar. Nemojte se iznenaditi – ima neke sličnosti između ovog drvenog lutka i računala
autor Natalija Stjepanek, Vinkoslav Galešev
Rječnik pojmova
Sustavska programska oprema – Programska oprema koja omogućuje cjelovit i svrhovit rad računala
Korisnička programska oprema – Programi koje upotrebljava korisnik računala za rješavanje nekog određenog zadataka ili problema (npr. obrada teksta, računanje, crtanje tehničkih nacrta i sl.)
Operativni sustav – Dio sustavske programske opreme koja povezuje strojne (Hardware) i programske (Software) dijelove računalskog sustava u funkcionalnu cjelinu. Omogućuje korisniku računala komunikaciju i upravljanje računalom
Inačica - Izdanje programa s točno određenim brojem ili oznakom (Version Number) po kojoj se razlikuje od svih ostalih izdanja
Microsoft - Najveća softverska tvrtka na svijetu sa sjedištem u Redmondu, SAD. Poznata po svojim operativnim sustavima za osobna računala (MS-DOS i Windows) i uredskom programskom paketu Office. Umjesto punog naziva, često se koristi akronim MS
Korisničko sučelje – Skup prikaza na zaslonu namijenjenih korisniku i njegovoj komunikaciji s pojedinim dijelovima računalskog sustava
Grafičko korisničko sučelje - Korisničko sučelje koje koristi grafičke simbole i slikovne elemente pomoću kojih korisnik zadaje određene naredbe i upravlja radom računala
Resursi računala - Sva strojna i programska oprema računala dostupna za korištenje
Uključi i koristi – Tehnologija koja omogućava komuniciranje između operativnog sustava i strojnih komponenti, njihovo prepoznavanje i automatsku prilagodbu
Radna površina - Ishodište grafičkog sučelja operativnog sustava Windows koje ispunjava cijeli prostor na zaslonu
Prozor - Uokviren, omeđen prostor na zaslonu unutar kojeg se odvija pojedini program. Standardan dio grafičkog korisničkog sučelja
Ikona - Grafički simbol na zaslonu za predočavanje pojedinih dijelova računala (softvera i hardvera) te za zadavanje naredbi i izvođenje procesa
Htjeli mi to priznati ili ne, naše predivno računalo izvorno je - obična kanta, hrpa strojne opreme. Baš kao što je i Pinocchio bio običan lutak sastavljen od drvenih dijelova. Sve dok nije došao Gepetto i udahnuo mu dušu. E, ta "duša" kod računala – to vam je softver ili, ljepše rečeno, programska oprema.
Uloga programske opreme
Osim strojne opreme (Hardware), za pravilan rad računala nužno je potrebna i programska oprema (Software). Bez toga dvoga ne možemo komunicirati s računalom niti ga natjerati da izvede neku svrhovitu radnju. Programska oprema računala je skup programa. Svaki od njih obavlja određenu funkciju. Program se sastoji od naredbi i uputa (instrukcija) koje točno opisuju što računalo treba raditi i kako to izvesti. Dakle, korisnik putem programa upravlja računalom. Zato mora naučiti pravilno koristiti programe, inače računalo neće znati što korisnik želi od njega.
Ako korisnik koristi gotove programe, tko ih onda stvara? Računalne programe pišu stručnjaci koji se zovu programeri. Pri tome se koriste nekim od programskih jezika koje računalo razumije i programskim naredbama koje računalo može izvršiti. Zgotovljeni program (aplikaciju) možemo pohraniti (instalirati) u računalo za trajno korištenje. Na taj način računalo "uči" izvršavati nove zadatke i tamo postaje "pametnije".
Vrste programske opreme
Programska oprema dijeli se na dvije osnovne vrste:
1. sustavska programska oprema (Systems Software) je skupina programa zadužena za svrhovito, pouzdano i cjelovito djelovanje računala, komunikaciju korisnika s računalom, komunikaciju računala s drugom računalnom opremom (i drugim računalima) te pravilno izvođenje ostalih korisničkih programa u računalu.
U ovu vrstu programa spadaju:
· operativni sustavi (Operating Systems): upravljaju cjelokupnim djelovanjem računala. S jedne strane povezuju funkcioniranje različitih dijelova računala u svrhovito djelovanje, a s druge strane primaju naredbe od korisnika i prosljeđuju ih računalu na izvršavanje. Takvi programi su npr. Microsoft Windows, MS-DOS, Unix, Linux
· pogonski programi (Drivers): omogućuju komuniciranje operativnog sustava s pojedinim uređajima ugrađenima u računalo ili povezanima s njime (npr. driver za grafičku karticu, driver za modem i sl.).
Pozor: Bez odgovarajućeg pogonskog programa dodatni uređaj neće moći ispravno raditi jer računalo neće znati komunicirati s njime, tj. ispravno ga pogoniti.
· pomoćni (Tools) i uslužni (Utility) programi: pomažu operativnom sustavu u izvođenju specijaliziranih dodatnih poslova (npr. dijagnosticiranje ispravnosti dijelova računala, nadogradnja sustava itd.)
2. korisnička ili aplikacijska programska oprema (Applications Software): programi koje korisnik računala primjenjuje za rješavanje određenog problema ili zadatka. Npr. programi za pisanje i obradu teksta, za crtanje i obradu slika, za rad s proračunskim tablicama i bazama podataka itd.
Sustavski radiša 
Pronađi podatke u računalu, pokreni program za obradu podataka, pošalji podatke procesoru, prikaži rezultate na zaslonu monitora, provjeri je li pisač uključen... O svemu ovome brine neumorni organizator poslova u računalu – operativni sustav.
Operativni je sustav skup programa pomoću kojih se upravlja radom cjelokupnog računalnog sustava: od hardverskih dijelova, drugih sustavskih i korisničkih programa, do podataka korisnika. Pomoću njega korisnik komunicira s računalom (točnije, sa središnjom sistemskom jedinicom) i tako upravlja svim njegovim dijelovima (npr. ulaznim i izlaznim uređajima, vanjskom memorijom itd.). Osim toga, operativni sustav upravlja sigurnošću i stabilnošću računalnog sustava te izvođenjem popratnih radnji potrebnih za izvršavanje pojedinih zadatka. Jednom riječju, brine se o pravilnom izvršavanju radnji u računalu.
Pogledajmo koji su sve zadaće operativnog sustava:
· priprema računalo za rad tijekom uključivanja
· učitava programe i podatke iz vanjske u unutrašnju (radnu) memoriju
· prosljeđuje podatke procesoru na obradu
· pohranjuje podatke iz unutrašnje u vanjsku memoriju
· pokreće korisničke programe i sustavske procedure potrebne za njihov rad
· upravlja dijelovima računala i dodjeljuje im izvršne zadatke
· prati i kontrolira stanje pojedinih dijelova i uređaja računala
· komunicira s korisnikom: prihvaća korisnikove upute, brine o njihovom izvođenju i daje korisniku razumljive povratne informacije
· komunicira s drugim računalima
· brine o sigurnosti i zaštiti podataka, kao i sustava u cjelini
Osobno je računalo tako napravljeno da se tijekom uključivanja računala operativni sustav prvi učitava u unutrašnju, radnu memoriju računala. Ovaj se postupak naziva "bootanje" (Boot) ili podizanje sustava. Tek kada se operativni sustav učita u radnu memoriju, računalo je spremno za rad.
Zašto se programi s vanjske učitavaju u unutrašnju memoriju računala? Da vas podsjetimo: unutrašnja memorija nekoliko je tisuća puta brža od vanjske pa se programi učitani u nju daleko brže izvršavaju. Zato se svaki program koji pokrenete na računalu učitava u njegovu unutrašnju memoriju.
Napomena: pošto u radnoj memoriji istovremeno može biti više programa, za stabilan i brz rad računala vrlo je važno da ima dovoljno unutrašnje memorije. Srećom, unutrašnja se memorija može nadograđivati, tj. proširivati.
Sučelje operativnih sustava
Operativni se sustavi međusobno razlikuju po nizu osobina, ovisno o svrsi kojoj su namijenjeni. Ovdje ćemo spomenuti podjelu prema vrsti korisničkog sučelja (User Interface). Korisničko je sučelje skup prikaza i postupaka na zaslonu namijenjenih korisniku i njegovoj komunikaciji s računalom. Sučelje može biti:
a) znakovno sučelje (Character-based Interface): na zaslonu se mogu prikazivati samo osnovni znakovi (slova, brojke i posebne oznake). Korisnik komunicira s operativnim sustavom tako da mu zadaje naredbe koje tipka na tipkovnici. Primjeri takvih sustava su MS-DOS i Unix
b) grafičko sučelje (Graphical User Interface – GUI): sučelje koje koristi grafičke simbole i slikovne elemente pomoću kojih korisnik zadaje određene naredbe i upravlja radom računala. Obično podržava uporabu miša. Operativni sustavi koji koriste takvo sučelje su npr. sve verzije Windowsa i novije inačice Linuxa.
Komentari